Otporno zavarivanje: Koristi se za zavarivanje tankih metalnih dijelova. Radni predmet je stegnut između dvije elektrode, a velika struja se dovodi do topljenja kontaktnih površina elektroda, čime se zavarivanje postiže zagrijavanjem otpora obratka. Radni komad je sklon deformacijama. Otporno zavarivanje spaja se s obje strane, dok se lasersko zavarivanje spaja samo s jedne strane. Elektrode koje se koriste u otpornom zavarivanju zahtijevaju često održavanje kako bi se uklonili oksidi i metal koji je prianjao na radni komad. Lasersko zavarivanje tankih metalnih preklopnih spojeva ne uključuje kontakt sa obratkom, a snop može prodrijeti u područja teško dostupna konvencionalnim zavarivanjem. Takođe nudi veće brzine zavarivanja.
Argon-lučno zavarivanje: Koristi se elektrode koje se ne troše i zaštitni plin. Često se koristi za zavarivanje tankih radnih komada, ali je brzina zavarivanja manja, a unos topline je mnogo veći od laserskog zavarivanja, što ga čini sklonim deformacijama.
Plazma lučno zavarivanje: Slično zavarivanju argonom, ali njegov plamenik proizvodi komprimirani luk za povećanje temperature luka i gustine energije. Brži je i ima veću dubinu penetracije od argon-lučnog zavarivanja, ali manju od laserskog zavarivanja.
Zavarivanje elektronskim snopom: Koristi snop ubrzanih elektrona visoke gustoće energije za bombardiranje radnog predmeta, stvarajući ogromnu toplinu unutar male površine na površini radnog komada, stvarajući efekat "ključaonice", čime se postiže zavarivanje dubokog prodora. Glavni nedostaci zavarivanja elektronskim snopom su potreba za okruženjem visokog vakuuma kako bi se spriječilo raspršivanje elektrona, složena oprema, ograničenja veličine i oblika obratka zbog vakuumske komore i strogi zahtjevi za kvalitetom montaže obratka. Dok se zavarivanje elektronskim snopom bez vakuuma može izvesti, loše fokusiranje zbog raspršenja elektrona utiče na rezultate. Zavarivanje elektronskim snopom također predstavlja probleme magnetskog otklona i rendgenskih zraka. Budući da su elektroni nabijeni, na njih utiče skretanje magnetnog polja, što zahtijeva demagnetizaciju radnog komada prije zavarivanja. Rendgenski zraci su posebno jaki pod visokim pritiskom, što zahtijeva zaštitu operatera. Lasersko zavarivanje, s druge strane, ne zahtijeva vakuumsku komoru ili demagnetizaciju radnog komada prije zavarivanja. Može se izvoditi u atmosferi i nema problema sa zaštitom od rendgenskih zraka, što omogućava rad na mreži unutar proizvodne linije i zavarivanje magnetnih materijala.
